Otkrivena najbrža aktivna zvezda, crna rupa je izbacila iz središta galaksije

Otkrivena najbrža aktivna zvezda, crna rupa je izbacila iz središta galaksije

Astronomi su otkrili novu zvijezdu u glavnom nizu, odnosno području u Hertzsprung-Russellovom dijagramu, a ispada da je to najbrža zvijezda tog tipa ikad pronađena u Mliječnoj stazi.

Juri kroz našu galaksiju brzinom od oko 1700 kilometara u sekundi, udaljavajući se pritom od njezina središta, piše Science Alert.

To je čini i prvom zvijezdom za koju astronomi mogu pouzdano reći da je izbačena iz galaktičkog središta, vjerojatno zbog njene interakcije sa supermasivnom crnom rupom koja se u njemu nalazi – Sagittariusom A* (Sgr A *).


Zanimljiva zvijezda

Ovaj jureća zvijezda, naziva S5-HVS1, prilično je zanimljiva. Pripada glavnom nizu i radi se o aktivnoj zvijezdi u čijoj se jezgri još uvijek odvija fuzija vodika. To je relativno mlada zvijezda, koja ne može imati više od 500 milijuna godina.

S obzirom na to da smo već nekoliko puta spomenuli termin “glavni niz”, ukratko ćemo objasniti o čemu se radi. Naime, zvijezde se ucrtavaju u Hertzsprung-Russellov dijagram s obzirom na spektralni tip (tj. efektivnu temperaturu ili indeks boje) i apsolutnu zvjezdanu veličinu (M), piše Zvjezdarnica.

U tome dijagramu zvijezde nisu raspoređene nasumce, nego zauzimaju posebna područja, a najviše ih ima u takozvanom glavnom nizu. Njemu pripadaju većinom zvijezde spektralnog tipa O, koje su relativno velike u usporedbi sa zvijezdama tipa F, ili npr. K i M. Međutim, zvijezde glavnog niza općenito su malih dimenzija pa se često nazivaju i patuljastim zvijezdama.


Ne uklapa se u svoju okolinu

Međutim, S5-HVS1 je zvijezda tipa A koja ima oko 2,35 puta veću masu od našeg Sunca i koja je poprilično sjajna. Zbog toga se nikako ne uklapa među svoje jureće kolegice, poznate kao zvijezde grupe HSV (hypervelocity stars).

Naime, prema istraživanju iz 2015., te hiperbrze zvijezde glavnog niza obično pripadaju spektralnom tipu O i B, odnosno radi se o vrlo vrućim i masivnim aktivnim zvijezdama koje žive brzo i umiru mlade te ne dožive starost dulju od nekoliko desetaka milijuna godina.

Postoje i mrtve hiperbrze zvijezde ili neutronske zvijezde koje se mogu gibati i 2000 kilometara u sekundi, no znanstvenici za njih znaju zašto jure tolikim brzinama. Naime, kada umiruća zvijezda prelazi u supernovu, eksplozija može biti asimetrična i izbaciti je u svemir nevjerojatnim brzinama.

Ali bez eksplozije, kako zvijezde glavnog niza mogu doseći takve brzine? Odgovor je – pomoću crne rupe.


Kako je crna rupa izbacila zvijezdu iz središta galaksije

Prije nego što su astronomi otkrili S5-HVS1, najbrža poznata zvijezda glavnog niza bila je US 708, koja se gibala brzinom od 1200 kilometara u sekundi. Radi se o zvijezdi tipa O.

Astronomi smatraju da je vjerojatno da su sve hiperbrze zvijezde glavnog niza koje su do sada uočili izbačene u svemir međudjelovanjem tri tijela, gdje je jedno crna rupa, a druga dva su zvijezde binarnog sustava (video dolje).

“Budući da zvijezde imaju konačnu veličinu, mogu postići brzine od 1000 kilometara u sekundi, i više, ako ih je izbacio neki masivni kompaktni objekt”, objasnio je astronom Warren Brown iz instituta Harvard Smithsonian Centre for Astrophysics.

Druga mogućnost jest da se prije nekoliko milijuna godina druga crna rupa spojila sa Sgr A* te da je pritom gomila zvijezda izbačena iz središta naše galaksije.

Koja god mogućnost bila istinita, izgleda da je crna rupa ta koja je najvjerojatnije skrivila ovakve nezamislive brzine kojima jure neke još uvijek aktivne zvijezde.

Izvor: Index.hr
  •   
  •   

Komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *