Ostrvo Grmožur nalazi se usred Skadarskog jezera, a u doba kralja Nikole bio je kaznena ustanova koju su zbog svojih karakteristika povezivali sa ameriÄkim najÄuvanijim zatvorom.
Sa Grmožura niko nije uspeo da pobegne prema zvaniÄnim zapisima (u zvaniÄnim dokumentima i iz Alkatraza), mada je prema legendi u tome uspeo jedan zatvorenik.
Grmožur je jedno od nekoliko utvrÄenja u ili oko Skadarskog jezera, koji potiÄu iz turskog perioda. Pored Grmožura tu je tvrÄava Besac koja se nalazi iznad Virpazara, kao i istorijske znamenitosti i mnobrojne crkve, manastiri i spomenici koje su gradile dinastije CrnojeviÄi i BalÅ”iÄi. U vreme kada je bilo viÅ”e od dvadeset crkava i manastira ovaj kraj nazivao se Zetska Sveta Gora.Ā
NekadaÅ”nji zatvor je jedno od impresivinijih mesta na Skadarskom jezerom, Äime doprinosi poreÄenje sa Äuvenim Alkatrazom. Paralela sa ostrvom kod San Franciska mogla bi da se napravi i sa time da ga je Å”panski istraživaÄ koji je doplovio do njega 1775. nazvaoĀ “La Isla de los Alcatraces” (ostrvo pelikana), dok je Grmožur danas dom pelikana.
UtvrÄenje koje se nalazi u severozapadnom delu jezera sagradili su Turci 1843. godine, a Crnogorci su ga zauzeli u oslobodilaÄkom ratu 1878. Grmožur je nakon osvajanja ukazom kralja Nikole PetroviÄa pretvoren u zatvor. Posle svaÄe kralja Nikole i njegovog zeta Petra KaraÄorÄeviÄa, na ostrvo su bili proterivani politiÄki neistomiÅ”ljenici i pristalice KaraÄorÄeviÄa u Crnoj Gori, kao i, izmeÄu ostalog, beogradski studenti osumnjiÄeni za pokuÅ”aj atentanta na Nikolu PetroviÄa.
Kao jedan od razloga Å”to sa njega nije moglo da se pobegne je to Å”to su tamo slati zatvorenici koji su bili neplivaÄi, a zatvor je bio okružen vodom. Prema pojedinim podacima, i Äuvari u zatvoru su bili neplivaÄi kako bi se spreÄila svaka moguÄnost bekstva. Ukoliko bi se i desilo da je neko pokuÅ”ao da pobegne, sledila je kazna Äuvaru koji bi morao da odsluži kaznu tog zatvorenika koji bi pokuÅ”ao da pobegne.

– Kralj Nikola je bio vrlo restriktivan, zbog toga je to utvrÄenje ozloglaÅ”eno. Postoji legenda da je neko uspeo da pobegne, ali o tome nema zapisa – rekla Sara JoviÄeviÄ iz TuristiÄke organizacije Bara za “Blic” tokom naÅ”e posete Skadarskom jezeru.
Mornar Jovo KneževiÄ nam kaže da je prema priÄama starijih i onome Å”to je Äitao, u zatvoru na svakog zatvorenika iÅ”ao je po jedan Äuvar. Jovo je Äuo da je i prema nekim kazivanjima ipak jedan zatvorenik uspeo da pobegne sa ostrva.
– Tu gde reka MoraÄa ulazi u jezero, gurnula je neki balvan, taj balvan je doÅ”ao do ostrva. On je legao na taj balvan i tako je uspeo da se spasi – ispriÄao nam je.
TakoÄe, postoje i mit da je zatvorenik uspeo da pobegne uz pomoÄ zatvorskih vrata, koje su mu poslužile kao splav.Ā
Ostrvo pelikana
Iako tako izgleda, ostrvo nije potpuno napuŔteno, na njemu su svoj dom naŔli pelikani, koji su postali danaŔnji simbol nekadaŔnjeg ostrva-zatvora i Skadarskog jezera.
ZahvaljujuÄi svojoj poziciji nadomak restriktivne zone gde je staniÅ”te ptica, Grmožur je vremenom postao jedno od najveÄih odmaraliÅ”ta ovih impresivnih životinja. Taj predeo se zove Manastirska tapija. Skadarsko jezero je i jedino staniÅ”te pelikana na jugu Evrope.
– Postoji priÄa da je pelikan stigao iz Panonskog mora, zato ga zovu Panac. Kudrav je jer ispod vrata ima kovrdže. To je jedan od najveÄih vrsta, ima veliki raspon krila do tri metara. To je životinja vrlo trapava i smeÅ”na, jedino Å”to ih ne vole ribolovci zato Å”to se hrane ribom i znaju da pokidaju mrežu. Od kada je Skadarsko jezero postalo zaÅ”tiÄeno podruÄje, ima ih u veÄem broju – rekla je Sara JoviÄeviÄ.

Ono Äime može da se pohvali Skadarsko jezero jeste Å”to da se radi na zaÅ”titi prirode Nacionalnog parka. Na Skadarskom jezeru bistra voda i oÄuvani prirodni ambijent omoguÄili su razvoj izuzetno bogatog eko-sistema. Skadarsko jezero je raj za Äak 280 vrsta ptica i 48 vrsta riba.
– Ukljeva je endemska vrsta ribe koja živi u samo u Skadarskom jezeru. Živi samo ovde zbog konstantne temperature vode, zbog podvodnih izvora u zimskom periodu. U Äast toj ribi, svake godine, vikend pred Novu godinu, organizuje se festival Vina i ukljeve. Riba se jede suÅ”ena, pržena, marinirana, pravi je specijalitet – priÄa nam Sara JoviÄeviÄ iz TuristiÄke organizacije.
NajlepÅ”i pogled na Skadarsko jezero prema reÄima domaÄina je Pavlova strana, ali da se isto tako prelepi pejzaži mogu videti sa manstira Vranjina i iz sela MuriÄi.
Kafana iz 30-ih godina
Tik do Skadarskog jezera nalazi se malo i živipisno mestaÅ”Äe Virpazar. U 13. veku bio je važan trgovaÄki centar, naselje gde se i danas prepliÄu razliÄiti putevi.
Njegove reke ulivaju se u Skadarsko jezero i glavna je tranzitna stanica za krsterenje po jezeru, za posete ribarskim neseljima i albanskim selima iznad jezera, kao i mesto za odmor za peÅ”aÄke, planinarske i biciklistiÄke ture.
Opasan je bedemima turskog utvrÄenja Besac, sa tri kamena mosta, spomenikom posveÄen partizanima i herojima Drugog svetskog rata, koji dominira pogledom kada se izaÄe iz hladovine platana na jedan od mostova. U Virpazaru je 13. jula 1941. poÄeo ustanak i kako se kaže, “pukla prva ustaniÄka puÅ”ka” u Crnoj Gori.Ā
Dojam kako je nekada tekao život u Virpazaru i Skadarskom jezeru može se videti u restoranu āPelikanā, nekadaÅ”njoj kafani napravljenoj 1928. godine. Prvobitno je bila kafana BoÅ”koviÄa, da bi je kasnije preuzeo Toman Zec.

Ambijent mesta ostao je autentiÄan iz doba kada je gospodin Toman vodio kafanu. PoÅ”to je nosio Å”eÅ”ire, kao poklone je poÄeo da ih dobija od poznatih i nepoznatih ljudi koji su poseÄivali kafanu. KaÄio ih je po zidovima, a tradicija je i nastavljena i danas kada strani i domaÄi gosti ostavljaju svoje Å”eÅ”ire i kape. U restoranu rado primaju poklone svojih gostiju.
– Ljudi koji doÄu vrate se i donesu nam poklon. Jedan gost nam je skoro doneo staru rusku kožnu kapu. Drugi nam je poklonio Å”eÅ”ir iz Vijetnama – rekao nam je ljubazni domaÄin Aleksandar DragiÄ.
Zidove krase i slike Rijeke CrnojeviÄa, starog Virpazara, fotografije prijatelja i porodice Tomana Zeca. U nju su tokom godina dolazili istaknuti državnici, glumci, sportisti… Kafanu je poseÄivao i Božidar IvaniÅ”eviÄ, crnogorski pevaÄ narodnih pesama, kao i solistkinja izvorne narodne muzike Ksenija CicvariÄ. U njoj je pevala i Usnija Redžepova.
Pored nje, u centru Virpazara nalazi se i nekoliko restorana sa tradicionalnom kuhinjom gde se mogu isprobati najrazliÄitiji specijaliteti od ribe iz Skadarskog jezera kao i degustacija najpoznatijih vina Crne Gore – CrmniÄkih, kao i nezaobilazne lozove rakije.
Izvor: Blic / NataŔa Ivanovski Foto: Pixabay & Igor Konotar